Upravljanje komunalnim poduzećem Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk

Nezavisna lista Krk obratila nam se s zahtjevom za objavu dopisa članovima Skuštine Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk. Dopis objavljujemo u cijelosti.

0
1150

Nezavisna lista Krk obratila nam se s zahtjevom za objavu dopisa članovima Skupštine Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk. Dopis objavljujemo u cijelosti.

Poštovani,

Obraćamo Vam se kao građani i članovi predstavničkih tijela lokalne samouprave koje su osnivači i vlasnici javnog komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk d.o.o.  Željeli bismo skrenuti pozornost na brojne odluke vodstva te tvrtke koje su sa stajališta dobrog gospodarenja loše i nerazumne, kao i zakonski dvojbene poslovne odluke uprave koje svakako smatramo štetnima.

Kao predstavnici osnivača u Skupštini, trebali biste biti s tim upoznati obzirom da uprava Ponikve djeluje prema smjernicama Skupštine, te je odgovornost za poslovne politike, ciljeve i način upravljanja ovom javnom tvrtkom na članovima Skupštine.

Predstavnička tijela svih 7 JLS otoka Krka donijela su odluke o osnivanju Ponikve eko otok Krk d.o.o. sa, sukladno zakonu, jedinom svrhom i ciljem  a to je ostvarivanje javnog interesa u jedinicama lokalne samouprave.

Međutim, poslovanje Ponikve eko otok Krk često ne samo da ne ostvaruje javni interes, već je ponekad u direktnoj suprotnosti s istim, obzirom da se previsoki i često potpuno nepotrebni troškovi poslovanja te javne tvrtke isključivo prebacuju na leđa građana i pravnih osoba otoka Krka – kroz naplatu korisnicima za obavljanje javne usluge gospodarenja otpadom čiji se izračun cijene temelji na neracionalnom upravljanju troškovima Ponikve i dodatno kroz financiranje uplatama iz proračuna otočkih JLS za „krpanje rupa“.

Javni interes ostvaruje se poslovnim ciljevima osnivača koji su temelj za poslovne ciljeve javne tvrtke, odnosno za odluke koje uprava Ponikve donosi u svom poslovanju.

Stoga, ukoliko uprava Ponikve nije od osnivača tj. Skupštine dobila jasne upute o svrhi osnivanja i načinu na koji se ostvaruje javni interes – ili jest, ali ne postoje permanentni mehanizmi kontrole i nadzora – tada je odgovornost za neprovođenje zakonske svrhe i cilja postojanja tvrtke Ponikve eko otok Krk na članovima Skupštine, a građani i pravni subjekti otoka Krka onda s tim moraju biti upoznati, kao i nadležne institucije.

Poslovanje s gubitkom od 925.351,17 kn

Prema financijskom izvješću, Ponikve eko otok Krk d.o.o. je u 2019. godini poslovala s gubitkom od  925.351,17 kn.

Smatramo da je jaz između prihoda i rashoda morao biti manji, a za donošenje tog zaključka ne treba biti financijski stručnjak. Svakome tko upravlja kućnim budžetom, vlastitom tvrtkom ili gradskim i općinskim proračunom jasno je da je prvi i osnovni, a ujedno i najjednostavniji, način za prevenciju i smanjenje gubitka – smanjenje rashoda odnosno reduciranje troškova.

Uprava je u 2019. godini pod palicom Skupštine trebala i morala djelovati s ciljem smanjenja rashoda, ali to nije učinjeno.

Tijekom godine  već su vidljivi financijski pokazatelji koji ukazuju na gubitke, te nije jasno zbog čega nije poduzeto smanjivanje nepotrebnih rashoda kako do kraja godine ne bi došlo do gubitka od gotovo milijun kuna.

Financijska izvješća Ponikve eko za 2019.g. pokazuju da potraživanja od kupaca redovno iz godine u godinu iznose preko 4 milijuna kuna, što ukazuje na loše mehanizme naplate dužnicima tj. nedopustiv nemar vezano za realizaciju prihoda.

Zbog čega Ponikve eko još uvijek nije efikasna u naplati svojih potraživanja uspostavom čvršćih, ali i ujednačenih, kriterija za ažurnu naplatu?

U odnosu na 2018. godinu – koja je rezultirala ostvarenom dobiti, podaci za 2019. godinu ukazuju na nesrazmjer u istovremenom povećanju prihoda i rashoda, koji je tijekom godine morao biti vidljiv svim nadležnima.

Tako je u odnosu na 2018.g., prihod povećan za samo 218.801 kn dok su se istovremeno rashodi povećali osam puta toliko, odnosno za 1.756.607 kn. Povećani rashodi se na razliku u troškovima sirovina i materijala odnose samo u iznosu od 373.879 kn, dok je npr. povećanje troškova osoblja u odnosu na 2018.g. iznosilo čak 1.282.875 kn, povećanje rashoda za „ostale vanjske troškove“ 383.653 kn a povećanje „ostalih troškova“ za 183.882 kn.

Vidljivo je da se stanje novčanih sredstava smanjilo za 5.158.810 kn a vrijednosti zaliha su se povećale za 480.359 kn, što ukazuje i na loše upravljanje likvidnošću.

Smart Island Krk d.o.o. kao rasipanje javnog novca

Rashod od 98.000,00 kn koji predstavlja ulaganje u imovinu – osnivanje tvrtke Smart Island Krk d.o.o., smatramo poslovnim promašajem i nepotrebnim rasipanjem javnog novca, obzirom da je u toj tvrtki Ponikve eko otok Krk d.o.o. tek manjinski suvlasnik, pa se nameće pitanje postoje li uopće valjani razlozi (pa i osnova) za trošenje javnog novca na osnivanje i financiranje u biti privatne tvrtke.

Osim toga, ciljevi koje u Ponikve eko otok Krk navode kao razlog sudjelovanja u osnivanju Smart island Krk nisu provedivi, jer su u suprotnosti s pravilima EU sufinanciranja projekta izgradnje NGA mreža za investicijski model B, a što je sve moralo biti poznato nadležnima u Ponikve eko otok Krk u trenutku suosnivanja poduzeća Smart Island Krk. Ukoliko pak u trenutku suosnivanja nadležnima u Ponikvi to ipak nije bilo poznato, riječ je o dodatnom zabrinjavajućem dokazu lošeg upravljanja i planiranja, kao i nedovoljnog poznavanja projekata u kojima Ponikve eko otok Krk sudjeluje.

Zapošljavanja bez natječaja

Broj zaposlenih se u Ponikve eko u odnosu na 2018.g. povećao za čak 11 osoba, no povećanje broja zaposlenih nije opravdano odgovarajućim povećanjem prihoda i ne odnosi se samo na zapošljavanje radnika i vozača već i na zapošljavanje poslovođa i referenata te članova eko patrole.

Za zapošljavanja se nisu provodili javni natječaji (kao ni prijašnjih godina), niti su na web stranici Ponikve bile objavljivane obavijesti o otvorenim radnim mjestima.

Iz toga proizlazi da je rast broja zaposlenih neutemeljen, a mogućnost zapošljavanja rezervirana samo za osobe iz bliskih krugova nadležnih u Ponikve eko otok Krk.

Analiza poslovanja Ponikve eko otok Krk d.o.o. za prvih devet mjeseci 2019. (izrađena u studenom 2019.) ukazivala je na gubitak od 127.767,00 kn.

No unatoč već vidljivom gubitku, rebalansom je u Plan uvršteno još 58.047,00 kn za reprezentaciju, a do kraja godine su troškovi reprezentacije premašili ne samo Plan već i rebalans Plana, te su tako ukupni troškovi reprezentacije u 2019.g. iznosili 156.008,00 kn. (Napominjemo da se radi samo o reprezentaciji u Ponikve eko otok Krk, dok su u Ponikve voda d.o.o. troškovi reprezentacije iznosili 177.386,06 i u Ponikve usluga 33.602,00 kn).

Unatoč gubicima povećanja plaća, nagrade,…

Unatoč vidljivom gubitku planirano je, a do kraja godine i realizirano, dodatno povećanje iznosa bruto plaća za 500.000,00 kn i plaća u naravi za dodatnih 40.698,00 kn.

I nakon saznanja o negativnom poslovnom rezultatu, za prigodne nagrade i nagrade za rad isplaćeno je dodatnih 231.750 kn (ukupno u 2019.g. isplaćeno je 573.500 kn), te još za poklon bonove 77.265 kn, poklone djeci 57.600 kn, jubilarne nagrade 16.500 kn itd.

Za troškove prijevoza s posla i na posao u 2019. je isplaćeno 389.023 kn a putni troškovi su se isplaćivali i zaposlenicima koji ne dolaze na posao. („Ima se, može se…“)

Isplaćivana je i pomoć za bolovanja duža od 3 mjeseca, što je rashode povećalo za 53.032,00 kn.

Je li to dobro, ekonomski opravdano i racionalno upravljanje sredstvima javnog komunalnog poduzeća u trenutku kada je već jasno vidljiv negativan poslovni rezultat?

Službeni automobili sasvim normalno se koriste u osobne svrhe

Prosječna neto plaća iznosila je 5.456,42 kn, što je ispod svake razine za tvrtku koja posjeduje vozni park sa gotovo više vozila nego što ima zaposlenika s vozačkom dozvolom. To ponajprije znači da je trebalo racionalnije trošiti na vozila u proteklom razdoblju, kao i da bi promptno trebalo smanjiti troškove koje generira vozni park, a pogotovo se to odnosi osim na samu nabavu vozila, i na ukupne troškove goriva i održavanja osobnih automobila.

Praksa da se osobna vozila iz Ponikvine ergele daju zaposlenima na raspolaganje koje uključuje  korištenje vozila u osobne svrhe, zbog porezno nepriznatih troškova povećava obveze Ponikve pa u konačnici i gubitak, dok je upitno i tko snosi troškove goriva za vrijeme korištenja automobila u osobne svrhe.

Plaće radnicima i vozačima u Ponikve eko mogu se povećati na način da se smanje plaće upravljačkog i administrativnog osoblja koje su nesrazmjerno visoke u odnosu na radničke te smanjenjem vrijednosti ugovora s Ponikve usluga u kojoj je 2019. prosječna neto plaća iznosila 7.471,60 kn, a jedini izvori prihoda bili su ugovori s Ponikve eko i Ponikve voda.

Također, bilo bi dobro znati isplaćuje li se plaća u naravi svim zaposlenicima tj.  plaća li se svim zaposlenima dopunsko osiguranje, te polica dodatnog zdravstvenog osiguranja, kao i kojim je točno zaposlenicima isplaćena nagrada za rad i prema kojim kriterijima.

Isplate nagrada za neuspješan rad

U 2019. godini koja je za Ponikve eko otok Krk poslovno bila neuspješna, isplaćeno je 248.500,00 kn nagrada za rad pa se pitamo koga se time i za što točno – nagradilo.

Takvu nerazumnu odluku Plan za 2020. (koji je Skupština usvojila) čak nadmašuje, jer su njime predviđeni još viši iznosi i nagrada za rad i prigodnih nagrada, mada se predviđa (štoviše, planira!) značajan gubitak.

 Kad bi iznosu redovnih neto plaća u Ponikve eko pribrojili i isplaćene plaće u naravi te ukupan iznos troška za materijalna prava, pod pretpostavkom da su jednako isplaćene svim zaposlenima, prosječan isplaćeni iznos po zaposlenom iznosi 5.987,00 kn mjesečno (bez putnih troškova).

No nažalost, gotovo je sigurno da sredstva koja se s računa Ponikve eko isplaćuju zaposlenima mimo redovne plaće nisu ni otprilike podjednako distribuirana na sve zaposlenike.

Tome u prilog govori i podatak o rashodu od 12.000,00 kn za dobrovoljno mirovinsko osiguranje III.stup.

Kojim zaposlenicima i zbog čega  javna komunalna tvrtka Ponikve eko otok Krk d.o.o. tj. građani otoka Krka financiraju individualnu kapitaliziranu štednju?

Tvrtka voditeljice računovodstva u Ponikvi kosi travu za Ponikve po nerazumnoj cijeni i to je jedini prihod tog poduzeća

Na „održavanje zelenih površina“ od 01.02. – 31.12.2019. utrošeno je 98.333,00 kn (održavanje zelenih površina u Ponikve voda iznosilo je 101.632,00) i to za košnju trave na odlagalištu Treskavac. Taj je posao jednostavnom nabavom dodijeljen tvrtki Ponoš d.o.o. Krk, čiji je jedini član uprave voditeljica računovodstva u Ponikvi (!).

U Planu nabave za 2020. također postoji identična nabava za koju je predviđeno 122.916 kn s PDV-om.

Je li opravdano da javna tvrtka (i to ona koja posluje u gubitku) planira utrošiti 123.000 kn za nezahtjevan posao košnje smetišta?

Navedeni posao, uz minimalnu organizaciju i kosilicu od par tisuća kuna, može u par dana izvršiti i neki od postojećih radnika Ponikve (pritom ne mislimo na voditeljicu računovodstva), a za Ponikve bi bilo ekonomičnije čak i da je u tu svrhu zaposlila novog radnika jer bi trošak njegove godišnje plaće bio niži od ovog rješenja.

No osim što se radi o preplaćivanju i upitnoj opravdanosti nabave ove usluge, u najmanju ruku je neprimjereno ovaj „posao“ izravno narudžbenicom dodijeliti osobi koja je odgovorna za računovodstvene poslove i izradu financijskih izvješća tvrtke, jer otvara sumnju na odnos zavisnosti i pristranosti što za posljedicu može imati neprofesionalno vođenje poslovnih knjiga i izradu nevjerodostojnih izvješća ukoliko npr. to budu zahtijevale određene okolnosti, na moguće traženje osoba koje su organizirale i odobrile provođenje ove nabave i sl.

Uvidom u javno objavljeno financijsko izvješće Ponoš d.o.o., vidljivo je da sredstva doznačena od Ponikve eko predstavljaju jedini prihod tog poduzeća, kako u 2019. tako i u 2018. godini.

Drugim riječima, Ponoš d.o.o. nema drugih poslova, a suprug Ponikvine voditeljice računovodstva koji je jedini zaposlenik, u tom poduzeću godišnju plaću zarađuje isključivo od prihoda koje mu osigurava Ponikve eko otok krk d.o.o., tj. od javnog novca. Dodatno se vlasniku poduzeća na tekući račun isplaćuje dobit poslovanja koja je isključivo rezultat ugovora sklopljenog direktnom pogodbom s Ponikve eko otok Krk.

Brojni tragikomični primjeri privatnih tvrtki povezanih sa zaposlenima

Od Građevinskog obrta „Piljo“ iz Kornića Ponikve eko i Ponikve voda su u posljednje 2 godine naručile radove vrijednosti oko 300.000 kn, mada je za neke od tih radova bio angažiran (i plaćen) i GP Krk.

Vlasnik toga obrta je suprug tajnice direktora Ponikve i kolega iz lokalne stranačke podružnice oba pomoćnika direktora Ponikve voda i Ponikve eko otok Krk (od kojih mu je jedan „stranački šef“), pa se i u ovom slučaju radi o poslovnom odnosu koji predstavlja ogledni primjer odnosa visokog rizika iz antikoruptivnog udžbenika i besramnog pretakanja novca Ponikve na privatne račune osoba koje s upravljačkom garniturom Ponikve dijele, ako ništa drugo, onda zajedničke interese.

Ponikve eko otok Krk, kao obveznik zakonske revizije godišnjih financijskih izvješća, duži niz godina za obavljanje revizorskih usluga angažira (kao i ostale dvije Ponikve) trgovačko društvo Iris Nova d.o.o. iz Rijeke. Ta bi revizorska kuća, sukladno zakonu i revizijskim standardima, trebala neovisno i objektivno iskazivati mišljenje o financijskim izvješćima Ponikve.

Osoba koja kao ovlašteni revizor godinama provodi reviziju u Ponikvama je ujedno suvlasnik i prokurist Iris Nova d.o.o., ali i majka zaposlenika Ponikve koji je, spomenimo i to, bio osoba koja je u Ponikve voda sudjelovala u postupcima provođenja javne nabave za EU Projekt koji je na kraju penaliziran, a pogreške nadležnih pri provedbi te nabave plaćaju stanovnici otoka Krka trenutno u iznosu većem od 60.000.000 kn.

Osim što istovremeno postojanje tih odnosa nije u skladu s načelima IESBA Kodeksa i ostalim propisima koji se odnose na ovlaštene revizore, vjerodostojnost revizorskih izvješća koje je izradila osoba povezana s društvom je kompromitirana.

Nevjerojatno je da Skupština u tome ne vidi ništa sporno i da nije upravi naložila sklapanje ugovora s drugom revizijskom kućom.

Nebrojene upitne i netransparentne javne nabave

Javne nabave u Ponikve eko otok Krk d.o.o. općenito su netransparentne i upitne svrhe i ekonomičnosti jer se samo manji broj nabava provodi otvorenim postupcima u kojima može sudjelovati veći broj gospodarskih subjekata, dok je udio jednostavnih nabava i direktne dodjele poslova putem narudžbenica visok, no ni to ne podliježe nikakvoj kontroli vlasnika/osnivača.

Državna revizija je u svom nalazu iz 2018. utvrdila da Ponikve eko otok Krk ne promiče potpunu i otvorenu konkurentnost postupaka nabave, kao i da je vrijednost nabave usluga koje se mogu nabaviti izravnom pogodbom narudžbenicama previsoka.

Utvrđeno je da bagatelnim odnosno jednostavnim nabavama nije postignuta najveća razina konkurentnosti, a udio takvih nabava u promatranom razdoblju je iznosio čak 44,3 % ukupno ugovorenih vrijednosti svih nabava usluga.

Državni ured za reviziju također je utvrdio da Ponikve eko otok Krk za neke usluge (servis i popravak vozila, dobava i prijevoz jalovine itd.) uopće prethodno nije istražila tržište nabave, što smanjuje otvorenost i efikasnost dobrog upravljanja pri nabavi usluga, te još važnije –  nije u skladu s pozitivnim propisima RH.

Za te konkretne predmete nabave za koje je Drž. Revizija metodom uzorka utvrdila nepravilnosti, Ponikve je u narednim godinama počela provoditi javna nadmetanja, međutim za veliki broj ostalih nabava postupci se i dalje ne provode u skladu s preporukom Drž. revizije, propisima i načelom dobrog gospodarenja, pa je evidentno da nadležni u Ponikve eko svjesno nanose štetu tvrtki držeći se politike ispunjavanja samo minimuma svojih zakonskih obveza a često čak ni to.

Državna revizija je, sukladno svojim ovlastima, predložila upućivati pozive većem broju gospodarskih subjekata, a pozive za dostavu ponuda objavljivati na mrežnoj stranici Ponikve.

Međutim, na stranici se ni danas ne objavljuju obavijesti o aktualnim javnim nabavama.

Uopće se ne objavljuju ni pozivi gospodarskim subjektima za nabave do 200.000 kn ni na stranici niti na internetskom oglasniku javne nabave RH/u tisku itd. – što ukazuje da menadžment Ponikve ne pokazuje ni formalno volju za upravljanjem sukobom interesa i pokušajem transparentnog, ekonomski opravdanog poslovanja jer se dobar dio poslova i dalje ugovara suprotno načelima dobrog gospodarenja, transparentnosti i u koruptivno visokorizičnom okruženju.

Obzirom da Ponikve raspolažu gotovo neograničenim sredstvima u vidu sigurnih financijskih injekcija iz proračuna JLS otoka Krka kad god je to potrebno, dok istovremeno vlasnici nedovoljno usmjeravaju i ispituju opravdanost odluka upravljačkih struktura, takoreći se o racionalnosti poslovanja u Ponikvi ne moraju ni brinuti.

Čak i otvorene nabave za koje se provode javni natječaji pokazuju koliko malo Ponikve eko drži do zakona, ekonomičnosti, javnog novca i posljedica koje takav način poslovanja pružatelja javnih usluga  ima na proračune osnivača i na korisnike njihovih usluga.

Jedan od primjera je Odluka o odabiru od 28.05.2020. u postupku nabave „Nabava rezervnih dijelova za motorna vozila marke Iveco, MAN i Mitsubishi“ procijenjene vrijednosti 400.000,00 kn, kojom je odabrana tvrtka Tokić d.o.o. Sesvete s ponudom od čak 750.639,58 kn + PDV!

Uprava u obrazloženju navodi da će Ponikve eko otok Krk osigurati dodatna sredstva kako bi prihvatila ponudu.

Je li svrha javne nabave pod svaku cijenu sklopiti ugovor s Tokić d.o.o. ili nabaviti robu prema načelu dobrog gospodara i pod uvjetima koji su najpovoljniji za Ponikve eko?

Da je Ponikve eko otok Krk nabavu provela s duljim rokom za dostavu ponuda i da je nabava bila objavljena i u europskom oglasniku javne nabave te na web stranici Ponikve, vjerojatno Tokić d.o.o. ne bi bio jedini ponuditelj čiju je ponudu Ponikve eko ipak prihvatila unatoč gotovo dvostrukom iznosu procijenjene vrijednosti nabave.

Osim toga, vrijednost Nabave rezervnih dijelova je procijenjena na identičan  iznos i u 2019. i u 2020. g., mada nabava iz 2019. uopće nije obuhvaćala vozila Mitsubishi. Time je još teže shvatiti odluku Ponikve eko da u postupku nabave zadrži prošlogodišnju vrijednost i za nabavu u 2020., a u kojem je troškovniku pridodan 641 komad rezervnih dijelova više u odnosu na troškovnik iz 2019.

Treba dodati i da je za navedena 2 (dva!) Mitsubishi mini kamiona troškovnikom zahtijevana ponuda za 22 (dvadeset dvije) unutarnje kvake, 80 (osamdeset) disk pločica, 44 (četrdeset četiri) senzora kočnica,  11 hladnjaka motora, 22 felge, 11 setova kvačila itd.

U nepravilnostima javnih nabava nisu nepoznate situacije kad naručitelj iskazivanjem nerealno niske procijenjene vrijednosti u odnosu na zahtjeve iz troškovnika, doprinese da potencijalni ponuditelji odustanu od podnošenja ponuda, pa se onda ugovor može dodijeliti željenom i obično jedinom  ponuditelju u naizgled regularnom otvorenom postupku nabave, za ponuđeni iznos koji prelazi procijenjenu vrijednost.

Odluka je donesena i uprkos gospodarskim teškoćama zbog pandemije COVID-19  uslijed kojih je punjenje lokalnih proračuna otežano te je Koordinacija Grada Krka i Općina otoka Krka Ponikvi naložila restrikciju i odustajanje od svih troškova koji nisu neophodni.

Planom nabave za 2020. je za Nabavu rezervnih dijelova osigurano samo 400.000,00 kn, pa se postavlja pitanje o kojim se to izvorima dodatnih sredstava govori u obrazloženju Odluke o odabiru, pogotovo jer je u trenutku provođenja nabave već bilo poznato da će Ponikve eko u 2020. ostvariti popriličan gubitak.

To je pitanje dopisom upućeno direktoru Ivici Plišiću zbog upita javnosti koja se pribojava poskupljenja usluga kao posljedice takvih odluka. Zaprimljen je odgovor pomoćnika direktora Ivana Jurešića koji je odgovorio da su sredstva osigurana kroz financijski Plan poslovanja, u stavci „Materijal-rezervni dijelovi, autogume“.

Iz Plana poslovanja za 2020. je vidljivo da je za tu stavku predviđeno 800.000 kn. Međutim, u Planu nabave je osim  400.000 kn za Rezervne dijelove (a ugovoreno je 750.539 kn), planirana i „Nabava i montaža guma za teretna i osobna vozila“ u iznosu od 190.000 kn.

Suprotno navodima pomoćnika direktora, Plan u navedenoj stavci ne predviđa sredstva dostatna i za nabavu rezervnih dijelova za 750.539 kn i za nabavu autoguma, jer zbroj tih dviju nabava već i u ovom trenutku bez dodatnih informacija o ostalim rashodima za navedenu stavku, premašuje Planom osigurana sredstva za 140.000 kn.

Za nabavu iz 2019. – „Izgradnja kompostane na odlagalištu Treskavac faza 6“ procijenjene vrijednosti 5.800.000,00 kn – odabran je GP Krk d.d. i partner s ponudom od 6.333.001,35 kn, a u svibnju 2020. je vrijednost ugovora narasla na čak 7.916.251,69 kn + PDV bez obzira na naložene mjere restrikcije.

I za ovu nabavu je odabrani ponuditelj bio jedini koji je dostavio ponudu (koja premašuje procijenjenu vrijednost), a nabava nije bila oglašena u EU oglasniku javne nabave ni na web stranici Ponikve.

Stručno povjerenstvo koje je 2019. predložilo prihvaćanje ove ponude činili su i pomoćnik direktora i ostali upravljački kadar Ponikve eko otok Krk koji je morao biti upoznat s tada aktualnim financijskim pokazateljima Ponikve eko, kao i  osnovama racionalnog i ekonomičnog upravljanja i posljedicama koje odluke poput ove imaju na Društvo, proračune osnivača i na korisnike usluga/građane, te sa zakonskim mogućnostima za neprihvaćanje takve ponude i ponavljanje postupka nabave.

Je li naknadno povećanje vrijednosti za više od 2 mil. kn opravdano ili je riječ o nesavjesnom poslovanju nadležnih i poznatom modelu zaobilaženja Zakona o javnoj nabavi?

U 2019. je utrošeno najmanje 250.000 kn za nabavu sustava elektronske evidencije otpada.

Sustav digitalnog evidentiranja i naplate po predanoj količini otpada u kućanstvima Ponikve eko ni godinu dana nakon nabave još uvijek ne primjenjuje, tako da su korisnici i dalje primorani plaćati cijenu formiranu prema broju odvoza i površini objekta a ne po količini predanog otpada, što se kosi s načelom „onečišćivač plaća“ i propisima iz područja gospodarenja otpadom.

Više od 600.000 kn +PDV rascjepkano je na 6 jednostavnih nabava i ugovoreno sredinom 2019. s tvrtkom Aztek d.o.o. za „Projektantski nadzor nad izgradnjom kabelske kanalizacije“ a prethodni ugovor s tom tvrtkom vrijedio je do listopada.

Primjer „razbijanja“ vrijednosti nabave koja se tako može bez otvorenog postupka dodijeliti subjektu po vlastitom proizvoljnom izboru ima i Ponikve voda.

U Planu nabave za 2020. je predviđeno 6 nabava za usluge „Tehničko savjetovanje za UPOV“ (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) ukupne vrijednosti 1.020.000 kn + PDV.  Riječ je o usluzi koja bi trebala biti nabavljena za svih 6 UPOV-a istovremeno. No tada bi Ponikve bile dužne provesti javno nadmetanje a ponuditelj bi, da bi bio odabran, morao biti konkurentan.

Još je zanimljivije da je zapravo nejasno što bi „tehničko savjetovanje za UPOV“ trebalo predstavljati, obzirom da je riječ o „savjetovanju“ za uređaje koji su obuhvaćeni projektom Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka (dijelom sufinanciranom od EU, ukupne vrijednosti više od 600 milijuna kn), te su unutar tog EU projekta već dio dvaju nabava koje pokrivaju sva tehnička, građevinska, strojarska, tehnološka i ostala pitanja UPOV-a – „Izgradnja i nadogradnja UPOV-a“ (vrijednost oko 200.000.000 kn + PDV) i „Nadzor radova tijekom izgradnje i nadogradnje UPOV-a“ (oko 8.930.000 kn + PDV, s tim da se vrijednost i ovog ugovora povećala nakon odluke o odabiru).

Kakve će to dodatne „savjete“ Ponikve voda platiti više od milijun kuna a da već nisu obuhvaćeni stručnošću onih koje su ranije odabrali i plaćeni su za taj posao?

Koji mehanizmi interne kontrole u Ponikvi i nadzora od strane Skupštine su uspostavljeni kako bi se kontinuirano i učinkovito štitio javni interes i provodila kontrola javnih nabava, opravdanost odluka o odabiru nabava koje iziskuju osiguranje dodatnih sredstava i opravdanost naknadnih povećanja vrijednosti već sklopljenih ugovora?

Nezainteresiranost za postizanje boljih poslovnih rezultata

Planom poslovanja za 2020. godinu Ponikve eko otok Krk d.o.o.  navodi se da u 2020. godini tvrtka planira ostvariti gubitak u iznosu od 1.430.693,00 kn?!

Unatoč predviđanju velikog gubitka, Planom nisu korigirani rashodi s ciljem postizanja boljeg poslovnog rezultata – npr. smanjenje plaća na svim razinama uprave i rukovoditelja, niti je vidljivo rezanje nepotrebnih troškova, reprezentacije itd. dok su predviđena materijalna prava zaposlenih čak ukupno veća za 7%, a iznos „nagrade za rad“ povećan za 15% u odnosu na 2019.!

Gotovo 300.000 kn koje će se isplatiti kao „nagrada za rad“ bez obzira na planirani gubitak od 1.5 milijun kuna, definitivno nije opravdano poslovnim rezultatima.

Za što se onda i kome točno isplaćuje ta nagrada?

Svi zaposleni za svoj rad primaju mjesečnu plaću. Nagrada može biti bonus samo u godini kada je to opravdano iznimnim rezultatima, no kod Ponikve čak niti takvo nagrađivanje ne bi bilo primjereno niti opravdano, obzirom da prihode ne ostvaruje na tržištu nego kao pružatelj  javnih usluga te iz proračuna JLS.

U sve tri tvrtke Ponikve, pa tako i u gubitašu Ponikve eko otok Krk, planiran je u 2020. g. i rashod za izradu i tiskanje monografije Ponikve od oko 200.000 kn, bez obzira na lanjski negativan poslovni rezultat, planirani ovogodišnji gubitak od 1.5 milijun kuna i najavu poskupljenja usluga odvoza otpada „jer je poslovanje sa sadašnjim cijenama neodrživo“.

Je li to konačan dokaz da oni koji upravljaju Ponikvom obitavaju u svojevrsnom balončiću od sapunice, u kojem izolirani od stvarnosti i od svoje zadaće pružatelja javnih usluga nemilice troše javni novac za što god im se učini zgodno – od automobila, raznih osobnih povlastica, dodijeljivanja poslova i ugovora, neisplativih projekata, zapošljavanja prijatelja i rodbine pa sve do izrade raskošne monografije?

Članovi skupštine ne štite javni interes

Članovi Skupštine sve to neobjašnjivo benevolentno dopuštaju, obzirom da su sami početkom prosinca 2019. usvojili takav Plan za 2020., a sve to financiraju iz svojih džepova građani i gospodarstvenici otoka Krka.

Ne bi li članovi Skupštine, kao predstavnici osnivača i upravljačko tijelo Ponikve, trebali štititi javni interes?

Planiranje gubitaka u suprotnosti je s upravljanjem dobrog i savjesnog gospodarstvenika svake tvrtke.

Kada se to čini, kao što su iz Ponikve eko otok Krk bezbrižno i neodgovorno najavili u Planu poslovanja za 2020.g., postavlja se pitanje zašto vi kao članovi Skupštine koja bi trebala usmjeravati upravu, prilikom uvida u financijska izvješća tijekom i na kraju 2019. g. (s već tada vidljivim gubitkom) niste uspostavili učinkovitiji nadzor nad poslovanjem Ponikve, a upravi naložili hitne mjere štednje do kraja 2019. te naročito u 2020.g., i racionalizaciju poslovanja kako bi spriječili uništavanje Društva i nekontroliranu proizvodnju gubitaka čije posljedice snose stanovnici otoka Krka.

Iz proračuna otočkih JLS velikodušno se pokrivaju gubici

Istovremeno, kao osobe odgovorne za proračune otočkih JLS, iz tih istih proračuna godinama velikodušno preusmjeravate sredstva Ponikvi, koja čak i uz takvu pomoć ne može poslovati pozitivno niti samostalno otplaćivati vlastita kreditna zaduženja prvenstveno zbog dugogodišnjeg neracionalnog stila poslovanja i loših poslovnih odluka na svim razinama upravljanja.

Plan nabave Ponikve eko za 2020.g. je upravo ažuriran s dodatnih 323.000 kn za nabavu „administriranja“ i „tehničkih rješenja“ dvaju novih istraživačkih projekata iz područja energetike, za koje je pomalo nejasno što ti projekti konkretno predstavljaju.

Gubitaš Ponikve eko otok Krk će u tim projektima sudjelovati s oko 1.000.000 kn vlastitih sredstava.

Direktor tvrtke Smart island Krk je sin jednog od menadžera Ponikve zaduženog upravo za energetiku a koji je i voditelj tog projekta

Za sada je poznato da će se projekti provoditi u suradnji s privatnom tvrtkom Smart island Krk, što prvenstveno ukazuje na sukob interesa, obzirom da je direktor Smart island-a sin jednog od menadžera Ponikve zaduženog upravo za energetiku a koji je i voditelj tog projekta.

Kako je Ponikve eko već angažirala i druge tvrtke većinskog vlasnika Smart island-a nevezano za ova nova 2 projekta (nabava tih usluga je upitne vrijednosti i obavljena na netransparentan način), smatramo da je sudjelovanje Ponikve u projektima motivirano prije svega privatnim interesima.

Mogu li barem članovi Skupštine odnosno načelnici i gradonačelnik pojasniti javnosti o čemu je točno riječ i koje dobrobiti će stanovnicima otoka donijeti sudjelovanje Ponikve u tim projektima?

Otočka JLS je jedini vlasnik tvrtke za energetiku Otok Krk energija d.o.o. uz participiranje ostalih JLS, pa se pitamo zašto Skupština nije djelovala na način da se u projekte (ako je sudjelovanje već  neophodno) uključi postojeća javna tvrtka za energetiku, nego je odobrila da se javni novac preusmjerava privatnoj tvrtki?

Koliko će u konačnici biti ekonomski opravdano Ponikvino ulaženje u takve projekte i ulaganje vlastitih (javnih) sredstava i ostalih Ponikvinih resursa u njih?

Hoće li Ponikve eko u svim svojim poslovnim odnosima sa Smart island Krk zaista ostvarivati javni interes i postoji li itko tko misli da hoće?

Nije li jedini razlog sudjelovanja u osnivanju Smart island-a bio izgradnja optičke mreže?

Nije li glavni razlog zbog kojeg su predstavnička tijela otočkih JLS prihvatila sudjelovanje i ulaganje u preskupi i neisplativi otočki projekt širokopojasnog interneta bio taj da će na taj način JLS tj. građani biti vlasnici kompletne infrastrukture i pasivne opreme?

Zbog čega onda privatna tvrtka Smart island Krk nastupa kao investitor izgradnje i budući vlasnik svjetlovodne distribucijske mreže na području grada Krka i ne znači li to da će korisnici plaćati naknade za korištenje upravo Smart island-u a ne JLS ili javnoj tvrtki Ponikve?

Suvišno je pitati je li to zadovoljavanje javnog ili privatnog interesa.

Obzirom da sudjelovanje Ponikve u osnivanju Smart island Krk nije javno-privatno partnerstvo, svaka bi međusobna suradnja trebala biti pod jednakim uvjetima kao s bilo kojim drugim poslovnim subjektom koji je u većinskom vlasništvu fizičke osobe, uključujući odredbe javne nabave.

Da je struja kojoj nije cilj ostvarivanje javnog interesa u Ponikvi jaka, ne pokazuju samo beskonačni podaci o razbacivanju javnog novca i javnih resursa, nego i o tvrdoglavom opiranju i izbjegavanju obveza koje Ponikvi nalaže Zakon o pravu na pristup informacijama.

Taj je zakon u RH jedan od najvažnijih alata u borbi protiv korupcije, a osigurava pravo javnosti da zna na koji se način troši javni novac i kome odlazi, a među ostalim i pravo na neposrednu nazočnost sjednicama službenih tijela.

Sjednice Skupštine Ponikve su samo za odabrane

Ponikve su do nedavno uspješno prikrivale da sjednice Skupštine nisu nekakvi sastanci tajne lože čijim obredima pristup imaju samo odabrani, nego da je riječ o javnoj komunalnoj tvrtki na koju se odnosi navedeni zakon pa tako i pravo svih građana i pravnih osoba da prisustvuju sjednicama.

U više navrata je ukazivano nadležnima na njihove zakonske obveze, no službenici za informiranje (koji su ujedno pomoćnici direktora u svakoj od tri Ponikve), pokazali su i još uvijek pokazuju jedno od sljedećeg: ili nikako ne uspijevaju razumjeti propise iz svog djelokruga rada, upute i službena upozorenja institucija RH Ponikvi ili ih za propise, upute i službena upozorenja institucija nije briga, bez obzira na moguće sankcije.

Kako Ponikve krše brojne odredbe ZPPI, tako na web stranici ne objavljuju ni obavijesti javnosti o vremenu održavanja sjednica i načinu ostvarivanja prava nazočnosti a službenici za informiranje tj. pomoćnici direktora su do prije 2 mjeseca tvrdili da takva mogućnost ni ne postoji.

Stoga se član predstavničkog tijela JLS  u svibnju obratio, osim službenicima za informiranje, i Skupštini – slanjem zamolbe aktualnom predsjedniku Skupštine za dostavu informacije o vremenu održavanja iduće sjednice te najavu prisustvovanja.

Mada se sjednica održala dva dana nakon slanja, nije zaprimljen niti jedan odgovor pa je tako zainteresirana javnost ostala uskraćena za svoje pravo.

Početkom lipnja je Povjerenik za informiranje uputio Ponikvi voda d.o.o. Upozorenje zbog svih utvrđenih nepravilnosti prema kojem je Ponikve bila dužna postupiti. Ponikve je samo djelomično postupila po Upozorenju, a ignoriranje obveze objavljivanja obavijesti o održavanju sjednica je nastavljeno.

Sredinom lipnja ponovo su upućeni Zahtjevi za prisustvovanje idućoj sjednici, kako službenicima za informiranje u sve tri Ponikve, tako i predsjedniku Skupštine. Službenici su odbili Zahtjev, a predsjednik Skupštine nije odgovorio ni na ovaj mail niti je o njemu, kao ni o prethodnim mailovima, obavijestio ostale članove Skupštine.

Tri dana nakon slanja Zahtjeva održana je sjednica Skupštine na kojoj je odlučeno da će se u Poslovniku Skupštine dodati mogućnost da javnost smije nazočiti sjednici, mada su službenici/pomoćnici direktora i članovi Skupštine morali znati da time ne ispunjavaju obvezu koju propisuje Zakon, a na što je bilo ukazano i u Upozorenju Povjerenika – a to je da se obavijesti o vremenu održavanja i načinu prijave moraju objavljivati na vidljivom mjestu na web stranici.

Kako to Ponikve i dalje nije učinila ni nakon Upozorenja – mada je službenik za informiranje u Ponikve voda odnosno pomoćnik direktora Povjereniku dostavio očitovanje da jest – Ured Povjerenika je u kolovozu  Ponikvi voda, Ponikvi eko i Ponikvi usluga dostavio i drugo Upozorenje i nalog za postupanje po utvrđenim nepravilnostima u roku od 15 dana uz, Ponikvi očito potrebno, detaljno tumačenje Zakona.

Obzirom da predsjednik Skupštine nije odgovorio ni na jedan od 3 dopisa (zamolbe za informaciju o datumu sjednice, dva zahtjeva za prisustvovanje s upitom o vremenu održavanja), niti je o istima obavijestio članove Skupštine, upućena mu je zamolba za očitovanjem obzirom da je kao predsjednik upravljačkog tijela javne tvrtke i općinski načelnik upućen u obveze propisane ZPPI-jem, a kao predsjednik Skupštine Ponikve nadležan za sazivanje i vođenje sjednica.

Predsjednik Skupštine se u odgovoru nije očitovao o razlozima zbog kojih članovi Skupštine nisu bili obaviješteni o dopisima.

Neodgovaranje na zaprimljene zahtjeve i zamolbe opravdao je bolešću djeteta, mada je osobno i u svibnju i u lipnju predsjedao sjednicama Skupštine koje su bile povod zahtjeva i obavljao svoje redovne načelničke dužnosti u periodu kada su poslani zahtjevi i zamolbe.

Stoga ne čudi postupanje tri Ponikve nastavno na (ne)provođenje Zakona o pravu na pristup informacijama, kad ni sam predsjednik Skupštine – koja bi trebala voditi računa o ispunjavanju zakonskih obveza Ponikve  – ni sam ne drži do prava javnosti na informacije u tijelima javne vlasti, kao ni do obavještavanja ostalih članova Skupštine o aktualnoj problematici.

U sve tri Ponikve informacije se sakrivaju, pa ih tako menadžment skriva od Skupštine, članovi Skupštine jedni od drugih a svi zajedno od javnosti.

Unatoč visokim cijenama, otočke JLS upumpavaju desetke milijuna za održivost poslovanja, a udjeli u kapitalu Ponikve se ne mijenjaju

Ponikve unatoč visokim cijenama javnih usluga ne uspijevaju održavati poslovanje bez pomoći.

Deseci milijuna kuna se godinama iz proračuna otočkih JLS prebacuju na račun Ponikve za financiranje raznih manjih i većih projekata, a osim toga, JLS otoka Krka otplaćuju i Ponikvine kredite.

Sredstva iz proračuna JLS kojima se tijekom godine financiraju potrebe Ponikve trebala bi imati status povećanja udjela u kapitalu Ponikve razmjerno uplatama svake JLS. Međutim, prema podacima Sudskog registra, temeljni kapital u Ponikve eko i Ponikve voda nije uopće povećan od osnivanja tj. 2013.g.

Mada je u svim odlukama JLS o financiranju navedeno da se za taj iznos povećava broj udjela, broj udjela se nije mijenjao a doznačena sredstva imaju status kapitalnih rezervi Ponikve.

Znaju li uopće članovi Skupštine s koliko točno udjela svaka JLS kao osnivač raspolaže u Ponikve voda i Ponikve eko u ovom trenutku, obzirom da posljednjih 7 godina u Trgovačkom sudu nije proveden upis povećanja temeljnog kapitala?

Na dan 31.12.2019. Ponikve eko otok Krk d.o.o. iz proteklih razdoblja ima zadržanu dobit u visini od 3.132.669,00 kn. Taj podatak ukazuje na nesklad prihoda i rashoda u proteklom razdoblju, odnosno jasno pokazuje da je cijena javne usluge gospodarenja otpadom bila neopravdano visoka, obzirom da su prihodi poslovanja znatno premašivali rashode.

Iz kojeg razloga je Skupština godinama propuštala primijetiti previsoku dobit u Ponikve eko, te nije pokrenula inicijativu za  smanjenje cijene javne usluge gospodarenja otpadom i rasterećenje građana a naročito privrede?

Netko će reći da je visoki iznos dobiti iz prethodnih godina rezultat preniskih rashoda Ponikve pa tako i pokazatelj racionalnog poslovanja, međutim tu tezu demantira činjenica da stanovnici otoka Krka, a pogotovo pravne osobe, plaćaju jednu od najskupljih javnih usluga gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a upravljanje troškovima u Ponikvi se već duži niz godina nikako ne može nazvati racionalnim s aspekta dobrog i savjesnog gospodarenja.

Služe li Ponikve građanima ili ipak pojedincima kao vlastiti bankomat i izvor povlastica?

Javna komunalna poduzeća se, sukladno zakonu, ne osnivaju i ne posluju s ciljem ostvarivanja dobiti već zbog pružanja javne usluge na najpovoljniji način za korisnike tj. građane i pravne osobe a da pritom budu održiva.

Smatrate li kao članovi Skupštine da će građani i gospodarski subjekti otoka Krka, uz netransparentan, neracionalan i nekontroliran način poslovanja Ponikve koji je suprotan javnom interesu, imati razumijevanja za najavljeno poskupljenje usluge odvoza otpada pod krinkom „velikih troškova zbrinjavanja otpada na Marišćini“ i da će, posebno u ovoj teškoj godini i neizvjesnoj poslovnoj budućnosti za sve nas, moći iz svog džepa i iz svojih proračuna i dalje zadovoljavati potrebe svih onih koji Ponikve doživljavaju kao vlastiti bankomat i izvor povlastica?

Molimo članove Skupštine Ponikve da uspostave kontrolu nad Ponikvama i da zaštite javni interes građana i pravnih osoba otoka Krka.

S poštovanjem,

Nezavisna lista Krk

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime