Krk: 55 milijuna za luku bez vezova

Zašto se projekt Ribarska luka Krk sakriva od javnosti? Kad će krčka javnost biti obaviještena da ovim projektom nestaju sve plaže oko lukobrana, a da umjesto lukobranske šetnice dobivaju kamionsku prometnicu i benzinsku postaju koju neće smjeti koristiti? Hoće li svih 55 mil. kn za produženje lukobrana platiti ŽLUK i Grad Krk, a Krčani za taj novac neće dobiti niti jedan novi vez? Zašto se forsira projekt vezova za ribarske brodove kad ribarskih brodova u krčkoj luci nema? Kako je moguće graditi na području na kojem gradnja nije dozvoljena? Tko će na kraju profitirati od izgradnje novog lukobrana? Pitaju se to u Nezavisnoj listi Krk i pozivaju gradonačelnika i ravnatelja ŽLUK-a da konačno javnosti predstave veliki projekt proširenja i produženja krčkog lukobrana.

0
371
Izvor: zluk.hr
Izvor: zluk.hr

Odluka da se projekt produženja lukobrana u Krku prijavi na natječaj Ministarstva poljoprivrede koijm se iz fondova EU financiraju ribarske luke je neshvatljiva, s obzirom da je u  pravilima natječaja jasno navedeno da se dodjela EU sredstava odnosi isključivo na poboljšanje infrastrukture postojećih ribarskih luka i iskrcajnih mjesta,  a ne na izgradnju novih.

Ravnatelju ŽLU Krk Goranu Lajnertu, gradonačelniku grada Krka Dariju Vasiliću i Upravnom vijeću ŽLUK (Ljudevit Krpan, Nedeljko Dunato, Milo Miklaušić, Danko Milohnić, Vlado Šušak) poznato je da luka Krk nije postojeća ribarska luka, već luka otvorena za javni promet i da stoga ne udovoljava osnovnom  uvjetu natječaja, kao što im je zasigurno poznata i činjenica da korištenje sredstava iz fondova EU koje nije u skladu s pravilima i svrhom sufinanciranja  podliježe sankcijama.

Neodgovornost nadležnih plaćaju isključivo građani

U slučaju da ovaj projekt bude odobren i na lukobranu započnu radovi, gotovo je sigurno da će naknadno biti utvrđene nepravilnosti  pa će izostati  sufinanciranje EU, a cjelokupni iznos ulaganja (oko 55 milijuna kn) pasti će na leđa ŽLU Krk i Grada Krka, odnosno na građane.

Smatramo našom dužnošću spriječiti ponavljanje scenarija u kojem nadležni pod političkom zaštitom neodgovorno donose loše i štetne odluke suprotne javnom interesu,  a čije će ogromne financijske posljedice snositi građani.

Posljedice u obliku financijskih korekcija stanovnici otoka Krka će na svojoj koži osjećati još dugo zbog nesavjesnog poslovanja i nebrige u provođenju  Ponikvinog EU projekta odvodnje otpadnih voda otoka Krka, jer će idućih godina izravno plaćati dodatne namete kroz povećane račune za vodu tj. „naknadu za razvoj“. Plaćaju ih i neizravno iz proračuna svojih općina i grada Krka koji, osim planiranog sufinanciranja projekta, sad otplaćuju i kredit Ponikve (za iznos korekcije od 60 mil.kn koji je EU odbila financirati), te će na taj način otočani još dugo biti uskraćeni za realiziranje brojnih javnih  potreba i projekata koji  se financiraju iz proračuna.

Gradonačelnikove tlapnje i optužbe na račun EU

Gradonačelnikovo opravdanje apliciranja projekta Ribarska luka Krk (Novi list 06.10.2020.) komentarom da je aktualna zabrana ribolova  „ograničeno sagledavanje razvoja grada Krka“ kao i tlapnje o tome da će „krčka luka nakon obnove ribljeg fonda i ukidanja ribolovnih ograničenja ponovno, kao nekad, postati nezaobilazno iskrcajno mjesto za jadransku ribarsku flotu“ , nije ni u jednom dijelu demantiralo navode iz našeg dopisa nadležnom Ministarstvu, ali nas je nasmijalo podsjećajući  na izjavu o izgradnji  još starijeg mosta.

Optužbe da se  „manjina opozicijskih političara“ protivi razvoju krčke luke može izreći samo osoba koja ne shvaća što znače odgovornost i legalizam, javna sredstva i javni interes. No, ništa ne čudi kad dolazi od osobe koja je nedavno izjavila da u RH ima previše zakona, kojih se eto onda moramo i pridržavati. Svakako bi bilo bolje da ih uopće nema pa da možemo raditi što god hoćemo a da nikome za to ne odgovaramo, zar ne?

Lani je pak, u pokušaju da u radio emisiji objasni zašto Ponikve mora platiti desetke milijuna kuna zbog utvrđenih nepravilnosti,  umjesto da čujemo koju o odgovornosti, naš gradonačelnik  optužio Europsku komisiju da sredstva zapravo dodijeljuje s agendom ponovnog vraćanja u EU proračun kroz traženje pogrešaka onima kojima su EU sredstva dodijeljena, odnosno da je „filozofija tijela EU provoditi kontrole projekata samo zato kako bi od korisnika mogla oduzeti  dodijeljena sredstva“.

Kako to da se sada nalazi na braniku projekta Ribarska luka Krk koji se natječe za EU sredstva kad očito posjeduje informacije o tome da će sredstva zbog grešaka ionako morati biti vraćena?  Tko će onda vraćati taj novac, gradonačelnik osobno? Ravnatelj? Članovi Upravnog  vijeća?

Nažalost ne, vraćat će ga građani koje ni Grad Krk ni ŽLUK nisu čak niti informirali o projektu, a kamoli  pitali za mišljenje.

Hoće li biti izgrađen bar jedan komunalni vez ili ipak neće?

Krčka luka desetljećima vapi za novim komunalnim vezovima. Prijavljeni projekt produženja krčkog lukobrana predviđa na starom i novom dijelu isključivo izgradnju vezova za velike ribarske brodove.

Drugim riječima, u krčku luku planira se uložiti oko 55.000.000,00 kn a da to Krčanima neće donijeti niti jedan jedini novi vez za brodice!

Za  55 milijuna ćemo uz pomoć EU proširiti stari i izgraditi novih 200 metara lukobrana isključivo za ribarske brodove kojih na ovom području nema niti će ih tako skoro biti. Zašto onda žurimo s gradnjom?

Moguća je i druga opcija, a ta je da će na lukobranu nakon izgradnje ipak osvanuti komunalni i nautički vezovi, no u tom će slučaju uslijediti i sankcije nadzornih i kontrolnih tijela koje će u potpunosti snositi  građani. Za razliku od ravnatelja koji je izjavio da nema straha za građane jer će sve isfinancirati ŽLUK, mi smo svjesni da je ŽLUK javna ustanova a ne privatna tvrtka i da su novac i krediti ŽLUK-a = novac građana.

Pozivamo ravnatelja Lajnerta i gradonačelnika Vasilića da pojasne o kojoj je od navedene dvije varijante riječ, te da konačno predstave projekt Ribarske luke Krk koji je ŽLUK  prijavio na natječaj, s opisom projekta i vizualizacijom.

Zašto se projekt sakriva od javnosti?

Smatramo da nije slučajno da detalji tog projekta do danas nisu predstavljeni krčkoj javnosti, kao i da gradonačelnik u svojim izvješćima o radu koje podnosi Gradskom vijeću posve izostavlja spominjanje  ovog  projekta.

Projekt Ribarske luke je prešućen i u najavi ulaganja u krčku luku kojom se Vasilić prošlog mjeseca pohvalio u novinama, mada vrijednost ovog projekta nadmašuje sve zajedno najavljene kozmetičke projekte kojima će se idućih 8 godina popločavati riva i mul i to za gotovo deset puta!

Razlog vjerojatno leži u tome što će Krčani teško probaviti ulaganje u luku a da ono ne obuhvaća izgradnju  niti jednog novog komunalnog  veza, što s obzirom na težinu investicije također implicira da ni u narednih 20 godina neće biti novih ulaganja odnosno vezova.

S druge strane, zbog tijela koja nadziru korištenje sredstava iz EU fondova ovaj se projekt ne može pred Krčanima izreklamirati kao proširenje kapaciteta luke nasušno potrebnim vezovima za brodice, jer je mjera namijenjena isključivo ribarskim lukama.

Krčani ostaju bez omiljene plaže i šetnice

Prema našim saznanjima, ovim projektom će Krčani i njihovi gosti ostati bez svih plaža na lukobranu i oko njega i to ne samo bez omiljenih šljunčanih plaža, već i bez betonskog sunčališta na zidiću i šetnice na samom lukobranu,  obzirom da će duž cijelog  sadašnjeg lukobrana, kao i duž 200 m novog, biti izgrađena prometnica za kamione širine 5,5 m ispod koje će biti ugrađen vodovod, električne instalacije i ostala infrastruktura.

Kako će kamioni za ukrcavanje potencijalnog ulova dolaziti na lukobran nije nam poznato, kao ni trasa prometovanja teške mehanizacije kojom će se izvoditi zahtjevni radovi koji uključuju iskope morskog dna i nasipavanje tisuća kubika kamena i betona.

Nije nam poznato ni na koji način će biti nadomješteni  ionako deficitarni plažni kapaciteti,  pa pozivamo gradonačelnika da i to pojasni javnosti.

Ispred prostora na kojem se sada nalazi terasa kafića bit će spremnici  goriva za benzinsku postaju koja će biti smještena  na spoju starog  i novog lukobrana.

Crveni svjetionik – jedan od rijetkih preostalih elemenata koji Krku daju šarm i osobnost – bit će uklonjen, a zamjensku vizuru koja zasigurno neće biti novo omiljeno mjesto za fotografiranje činit će agregat za istakanje goriva i kontejner za djelatnike s kemijskim WC-om.

Benzinska postaja samo za ribarske brodove?

Međutim, benzinsku postaju neće moći koristiti vlasnici barki i brodica, sukladno Odluci Upravnog vijeća ŽLU Krk o namjenskom korištenju novog lukobrana isključivo za potrebe ribarske luke.

Prema prostornim planovima na području lukobrana uopće nije dozvoljena gradnja, a građevinska dozvola na koju se pozivaju ishodovana je samo za građenje na minijaturnoj čestici od 77 m2 na kopnu ispred lukobrana.

Treba napomenuti da je ŽLUK-u već bio odbijen projekt produženja lukobrana na natječaju za ribarske luke iz 2018.g.

Nadležnima u ŽLU Krk je to izgleda bila crvena krpa za kretanje u sulud pohod dokazivanja da unatoč jasnim pravilima kojima ne udovoljavaju ipak imaju pravo na sredstva, pa su nakon odbijanja podnijeli: prigovor Ministarstvu koji je odbijen, tužbu Upravnom sudu koja je odbačena a nakon toga još i žalbu Visokom upravnom sudu,  te ne misle stati mada je i laiku jasno da prijavljeni projekt ne odgovara uvjetima natječaja.

Zbog čije se koristi inzistira na projektu?

Zbog čega je ŽLUK i ove godine taj  isti, loš i neodgovarajući,  projekt za koji je nadležnima  poznato da je osuđen na propast ponovno  kandidirao na novi natječaj?  Samo zato jer su u lošu projektnu dokumentaciju do sad uložili oko 3 milijuna kn, pa „da se ne baci“?

Ili kako bi svojim  konzultanskim tvrtkama  i odvjetničkim uredima povećali poslovne prihode?

Možda je i nešto treće, no teško da ćemo na to pitanje od nadležnih dobiti odgovor.

Ukoliko krene u realizaciju, cjelokupni će iznos ovog lošeg i skupog projekta na kraju financirati građani Krka, a profitirat će jedino oni koji će trošenje javnih sredstava iskoristiti za vlastitu samopromociju te tako možda namaknuti koji glas više na izborima ili osigurati buduću fotelju, kao i razni neizbježni izvođači radova i pružatelji usluga koji, navodno, dio svojih prihoda od dobivenih ugovora vraćaju plaćanjem reketa političkim centrima u znak zahvalnosti što su ih odabrali.

Gore izneseni stavovi su osobni stavovi autora dopisa / Nezavisne liste Krk i ne odražavaju stav redakcije KRKdanas.hr portala

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime