Javnost ogorčena najavljenim rokom obnove Krčkog mosta: “Noćni radovi bi bili preskupi”

Sami radovi na kolniku će efektivno trajati manje od godinu i pol, uz maksimalni angažman izvođača, kojem je interes isti kao i upravitelju mosta - da radovi budu izvedeni čim prije, ali uz traženu projektnu kvalitetu, odgovaraju iz ARZ-a

0
417

Obnova kolničke ploče Krčkog mosta, tek što je započela, već je izazvala niz kritika i rasprava u javnosti na Kvarneru. Zbog neizmjeničnog, jednosmjernog prometa mostom, povremeno se, osobito vikendima, s obje strane mosta stvaraju gužve i zastoji.

Investitoru, Hrvatskim autocestama (HAC) i Autocesti Rijeka – Zagreb (ARZ) osobito se, što u dopisima našoj redakciji, što u razgovorima i putem društvenih mreža, zamjera predviđeno trajanje radova od dvije godine, kao i činjenica da se na mostu radi u samo jednoj smjeni, pri čemu, tvrde vozači koji svakodnevno prometuju mostom, na gradilištu često ni u jutarnjoj smjeni nema radnika ili ih je vrlo malo.

Rekonstrukcija kolnika mosta započela je, podsjećamo, 15. rujna, tri mjeseca nakon što je potpisan nešto manje od 55 milijuna kuna vrijedan ugovor s izvođačima, konzorcijem domaćih tvrtki Sitolor, Spegra i Geotehnika.

Rekonstrukcija obuhvaća zamjenu asfaltnog zastora i hidroizolacije te dovršetak primarne sanacije i zaštite preostalih betonskih površina mosta, odnosno dijela potpornih stupova i donjeg dijela kolničke plohe, od utjecaja agresivnog djelovanja klorida iz morske vode.

Radovi će, kako je najavljeno iz HAC-a i ARZ-a koje se spajaju u jednu tvrtku, biti prekidani u vrijeme božićnih blagdana i tijekom turističke sezone 2021. godine, kada se očekuje pojačani promet mostom.

Četiri faze

ARZ-u koji još formalno vodi rekonstrukciju mosta uputili smo upit o dužini trajanja radova od dvije godine, s obzirom na to da je izgradnja cijelog mosta (i to prije četrdeset godina) trajala samo četiri godine.

Zanimalo nas je i zbog čega se radovi izvode samo u jednoj, jutarnjoj smjeni, izvode li se i vikendima te u kojim se vremenskim uvjetima eventualno prekidaju zbog vjetra, kiše ili drugih razloga.

U odgovoru ARZ-a stoji kako je Krčki most iznimno gospodarski važan prometni objekt, koji s kopnom povezuje otoke Krk, Cres, a na dnevnoj razini njime u prosjeku prometuje dvanaest tisuća vozila.

Betonska struktura mosta, objašnjavaju, izložena je agresivnom morskom okruženju, zbog čega se već dvadeset godina, prema prioritetima, izvodi sanacija i zaštita betonskih ploha, kako bi se mostu maksimalno produljio vijek trajanja.

– Do sada je gotovo 60.000 metara kvadratnih betonskih ploha sanirano i zaštićeno i sada je na red došao zahvat cjelovite sanacije kolnika. Ukupni rok izvršenja ove sanacije betonskih površina i kolnika mosta Krk po ugovoru je dvije godine od uvođenja u posao, a što se odnosi na sve zahvate, odnosno na cjelovitu sanaciju kolničke ploče, sanaciju i zaštitu gornje plohe velikog luka te sanaciju i zaštitu preostalih, zadnjih prema prioritetu dijelova konstrukcije poput naglavnih greda, upornjaka i podgleda preostalih dijelova kolničke ploče, objašnjavaju iz ARZ-a.

Pri rekonstrukciji, ističu, potrebno je postići kompromis između dinamike izvođenja radova i odvijanja prometa mostom, s obzirom na to da ne postoje alternativni cestovni pravci, zbog čega se radovi na kolniku izvode u četiri faze, na po jednoj kolničkoj traci velikog i malog luka mosta.

Radovi se, kako tvrde, izvode sedam dana u tjednu, visokom dinamikom, osim u lošim vremenskim uvjetima, isključivo danju.

– Noću je efikasnost rada vrlo niska dok cijena izvođenja sanacije raste. Sigurnost na radu i odvijanja prometa su noću također znatno niži, ekipe izvođača se iscrpljuju i potrebno ih je neproporcionalno više.

Noću se mogu još izvoditi radovi demoliranja, ali precizno i kvalitetno nanošenje sanacijskih materijala, hidroizolacije i slični radovi zahtijevaju dnevne uvjete i povećanu koncentraciju.

Također, treba poštivati i tehnološki minimalne prihvatljive temperature za sanacijske materijale, odnosno više dnevne temperature su bolje, dok noću aplicirani materijali mogu dozrijevati, što je također dio tehnološkog procesa u vrijeme kojega se ne može išta raditi. Dakle, rad noću na ovom projektu nema sveukupno korisne efekte i zato se ne primjenjuje, poručuju iz ARZ-a.

Ograničeni prostor

Što se tiče broja radnika na gradilištu, odgovaraju kako dinamika izvođenja ide od nisko radno intenzivne, ali s visokim intenzitetom strojnih radova na početku, prema visokom angažmanu radnika kako radovi na pojedinim fazama budu odmicali.

Po pitanju trajanja radova na rekonstrukciji, u odnosu na izgradnju mosta, iz ARZ-a odgovaraju kako vremena potrebna za sanaciju ili izgradnju uopće nisu usporediva.

– U sanacijama se izvodi jedna do nekoliko faza na vrlo ograničenom prostoru. Pri aplikaciji sanacijskih materijala trebaju se prethodno steći projektni uvjeti podloge, a nakon apliciranja je potrebno vrijeme njege i dozrijevanja, za koje vrijeme nije moguće pristupiti tom dijelu kolnika.

U građenju se više faza može izvoditi simultano, na vrlo širokoj fronti rada. Kada se, hipotetski, ne bi prometovalo po mostu za vrijeme sanacije, radovi bi trajali nekoliko puta kraće. Faznost radova produljuje rok izvođenja, jer se moraju raditi kompromisi s odvijanjem prometa, zimskim uvjetima, kada se radovi ne mogu izvoditi i ljetnom turističkom sezonom, kada će se promet odvijati bez zapreka, u trajanju od tri i pol mjeseca.

Kada se sve to uzme u obzir, sami radovi na kolniku će efektivno trajati manje od godinu i pol, uz maksimalni angažman izvođača, kojem je interes isti kao i upravitelju mosta – da radovi budu izvedeni čim prije, ali uz traženu projektnu kvalitetu, odgovaraju iz ARZ-a, uz napomenu kako svi radovi na mostu moraju biti izvedeni cjelovito i kvalitetno te omogućiti višedesetljetno sigurno odvijanje prometa, uz minimalne zahvate održavanja.

Informacije o privremenim regulacijama

Iz ARZ-a mole sve korisnike za razumijevanje i strpljenje, uz poštovanje postavljene prometne signalizacije te održavanje sigurnosnog razmaka.

Sve informacije o privremenim regulacijama na autocestama bit će redovito objavljivane putem redovitih izvješća HAK-a u medijima i na web stranici Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ) i Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC).

Također sve dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom info telefonu 0800 0111 i 0800 0422. Preporuča se korisnicima i korištenje aplikacija HAK-a, Google karte i Waze radi dobivanja točnih informacija o stanju prometa u realnom vremenu.