Brod LNG Croatia po prvi put vezan na terminalu u Omišlju

LNG Hrvatska brod je kupila putem postupka javne nabave, za 159,6 milijuna eura, u što je bila uključena i konverzija broda iz LNG tankera u FSRU, ugradnjom postrojenja za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i ostale potrebne opreme

0
108

Brod LNG Croatia, ploveća jedinica za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina(FSRU), po prvi put je vezan na LNG terminalu u Omišlju, gdje je doplovio iz španjolske luke Sagunto u kojoj je na brod ukrcan ukapljeni prirodni plin potreban za probni rad terminala.

Spajanjem broda s pristanom praktički su završeni radovi na izgradnji 230 milijuna eura vrijednogLNG terminala. Uplovljavanje i privez grdosije duge gotovo 300 metara proteklo je bez poteškoća, unatoč buri, a već danas će započeti probni rad terminala za ukapljeni prirodni plin koji će u komercijalni pogon biti pušten s prvim danom iduće godine.

Važnost za Hrvatsku i šire

Brod s trideset članova posade u Omišlju je dočekao ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

– Iza nas je hrvatska plinska neovisnost, kazao je Ćorić okupljenim novinarima ispred broda, objašnjavajući kako će LNG terminal, kao alternativni dobavni pravac, Hrvatskoj i zemljama sjeverno od nje u narednim desetljećima osigurati stabilnu opskrbu prirodnim plinom.

– LNG terminal će biti i izvor plina koji će u narednom razdoblju potaknuti dodatnu konkurenciju na tržištu i utjecati na cijene plina. Sve ono o čemu se sanjalo od 1993. godine, otkad se govori o ovom projektu, uplovljavanjem broda LNG Hrvatska u Omišalj i njegovim uvođenjem u komercijalni rad od prvog siječnja iduće godine, konačno se ostvaruje, rekao je Ćorić.

Na realizaciji projekta zahvalio je svima koji su njemu sudjelovali, posebno bivšoj direktorici LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja terminalom, kao i njenom nasljedniku, sadašnjem direktoru Hrvoju Krhenu, kao i svojim kolegama iz Vlade koji su odlukom o financiranju projekta iznosom od sto milijuna eura, osigurali sredstva za LNG terminal.

– S dodatnih sto milijuna eura sufinancirala ga je i Europska unija, što pokazuje kolika je važnost ovog terminala ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i puno šire, u kontekstu povećanja broja opskrbnih pravaca za cijelu Europu.

Ministarstvo zaštite okoliša u ranijoj fazi, danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, doista je realizacijom ovog projekta ucrtalo Hrvatsku na energetsku kartu Europe i svijeta. S obzirom na činjenicu da su kapaciteti terminala za naredno razdoblje u velikoj mjeri popunjeni, držimo da će upravo ovaj dobavni pravac jamčiti stabilnu opskrbu prirodnim plinom ne samo Hrvatske, nego i zemalja u okruženju, te povoljno utjecati na cijenu plina za stanovnike, rekao je Ćorić.

Ćorić: Stanovnici razloga za strah nemaju

Novinare je zanimalo jesu li određene konačne tarife za transport plina od terminala prema kupcima, s obzirom da predstavnici dijela zakupaca kapaciteta terminala u javnosti ističu kako je do početka rada LNG terminala ostalo mjesec dana, a oni još ne znaju kolike će biti tarifne stavke.

– Što se tiče tarifa, ne samo onih koje se odnose na Plinacro, odnosno transport plina plinovodom, nego i LNG Hrvatske, odnosno terminala, HERA(Hrvatska energetska regulatorna agencija, op.a.) će u narednim danima odrediti tarife za naredno razdoblje, u skladu sa svojim kalendarom.

Na pitanje trebaju li stanovnici Omišlja strahovati od početka rada LNG terminala, prvenstveno u kontekstu sigurnosti i zaštite okoliša, Ćorić je odgovorio kako razloga za strah nema.

– Poruka stanovnicima Omišlja je da ovaj projekt u svojoj dosadašnjoj fazi izgrađenosti poštuje sve najviše ekološke standarde, a tako će biti i ubuduće. Vjerujem da stanovnici ni na koji način, u narednim godinama i desetljećima, neće osjećati prisutnost LNG terminala na otoku Krku, osim u činjenici da će Omišalj dobivati naknadu za funkcioniranje terminala na području Općine, rekao je Ćorić.

Direktor LNG Hrvatska, Hrvoje Krhen, kazao je kako je zadovoljan dosadašnjim tijekom realizacije projekta, a posebno uplovljavanjem FSRU broda u Omišalj.

– Već u srijedu krećemo s probnim radom koji će potrajati do kraja ove godine. Prvog siječnja krećemo u komercijalni rad i isporuke plina na tržištu. Ovo je bio izuzetno složen zahvat, ali je uspješno realiziran.

Do konca godine obavit ćemo potrebna testiranja svih sustava na brodu, kao i komunikacije brod-kopno, signalizacije, a sama regasifikacija ukapljenog prirodnog plina koji je sada u brodskim tankovima započet će za tjedan dana, rekao je Krhen, dodajući kako je i na trasi novoizgrađenog plinovoda od Omišlja do Zlobina, čiji je investitor Plinacro, sve spremno za prihvat prvih količina prirodnog plina.

LNG Croatia, na kojeg se nismo mogli popeti zbog strogih mjera zaštite od zaraze Covidom 19, do konverzije u FSRU brod plovio je pod nazivom Golar Viking, u floti kompanije Golar LNG, kao tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina.

Izvor: NOVI LIST / MARINKO GLAVAN

Kapacitet terminala rasprodan u iduće 3 godine

Izgrađen je 2005. godine, s kapacitetom od 140.205 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.

Kupljen je putem postupka javne nabave, za 159,6 milijuna eura, u što je bila uključena i konverzija broda iz LNG tankera u FSRU, ugradnjom postrojenja za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i ostale potrebne opreme.

Golar je konverziju ugovorio s China State Shipbuilding Corporation (CSSC), a radovi su izvedeni u brodogradilištu Huaron-Dadong, u blizini Šangaja.
Kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina na LNG terminalu je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje.

Uz HEP i Inu, koji su zakupili manji dio, oko pola milijarde kubičnih metara plina, do sad su kapacitete zakupile tri tvrtke, Powerglobe Qatar, MFGK Croatia i MET Croatia Energy. Kapacitet terminala u cijelosti je rasprodan u iduće tri godine, a od sezone 2023./24. do 2026./27., nešto više od dvije milijarde kubičnih metara od ukupnog kapaciteta proizvodnje 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Do 2030. godine zakupljeno je nešto više od 1,1 milijarde kubičnih metara kapaciteta, što je ujedno, prema procjenama tvrtke LNG Hrvatska, minimum zakupa potreban da terminal posluje pozitivno.

Time se, prema riječima vodstva LNG Hrvatske, eliminira i potreba za aktivacijom takozvane SOS naknade za sigurnost opskrbe plinom, a koju bi, u slučaju manjeg zakupa, morali plaćati svi potrošači prirodnog plina u Hrvatskoj, kroz mjesečne račune za plin.

Na kopnenom dijelu LNG terminala završeni su svi radovi – izgradnja pristana, upravljačke zgrade i ostalih građevina, uz ugradnju potrebne opreme i instalacija, a završen je i 430 milijuna kuna vrijedan Plinacrov plinovod kojim će terminal biti povezan s magistralnim plinovodom Pula-Karlovac.

Brod dug 280 metara

Brod LNG Croatia je dugačak 280.17 m, širok 43. Skladišni prostor sastoji se od četiri skladišna spremnika za ukapljeni prirodni plin, ukupnog skladišnog kapaciteta 140,206 metara kubičnih.

Također, na brodu se nalaze tri jedinice za uplinjavanje (regasifikaciju) ukapljenog prirodnog plina, s maksimalnom stopom uplinjavanja od 451.840 metara kubičnih na sat, no FSRU brod radit će maksimalnim kapacitetom do 300,000 metara kubičnih na sat, odnosno 2,6 milijardi metara kubičnih godišnje, u skladu s mogućnostima plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske.

Maksimalna stopa pretovara ukapljenog prirodnog plina iz LNG tankera u FSRU brod iznosi 8,000 “kubika” na sat.

Hrvatska posada

Na brodu »LNG Croatia« bit će zaposlena isključivo hrvatska posada – ukupno oko 60 ljudi, što časnika, što u nižim brodskim zvanjima, u dvije ekipe koje će se na brodu izmjenjivati u pravilnim vremenskim intervalima, svakih mjesec dana, kakva je i inače praksa na FSRU brodovima širom svijeta.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime